Javni novac · 2001–2016

Nacionalna štedionica: nalaz Saveta o imovini ZOP-a i obustavljena istraga

Savet za borbu protiv korupcije naveo je 2004. besplatno korišćenje prostora ZOP-a; istraga o sporazumima sa 13 banaka obustavljena je 26.12.2016.

Širi značajNalaz Saveta i saopštenje o obustavi istrage

IshodPrijava odbačena ili postupak obustavljenstanje 21. 11. 2017.Tužilaštvo za organizovani kriminal obustavilo je istragu 2016, a Republičko javno tužilaštvo odbilo je prigovor.

Sadržaj dosijea

Pregled

Nacionalna štedionica osnovana je krajem 2001, a krajem 2002. je, kao i druge banke, dobila pravo da tri godine besplatno koristi poslovni prostor i opremu Zavoda za obračun i plaćanje (ZOP), uz obavezu preuzimanja dela zaposlenih. Savet za borbu protiv korupcije u izveštaju iz 2004. naveo je da je tadašnji guverner Narodne banke Jugoslavije Mlađan Dinkić omogućio banci besplatno korišćenje prostora i opreme i bez konkursa joj dodelio isplatu stare devizne štednje; Dinkić je negirao kršenje zakona. Tužilaštvo za organizovani kriminal vodilo je od kraja 2014. istragu o sporazumima sa 13 banaka i obustavilo je 26. decembra 2016, jer nisu ostvarena sva obeležja zloupotrebe službenog položaja. Obustava istrage nije presuda.

Stanje postupka · izvor od

Prema CINS-u, Republičko javno tužilaštvo odbilo je 29.12.2016. prigovor Državnog pravobranilaštva na naredbu o obustavi istrage, koja je prethodno donesena 15.12.2016. i sprovedena 26.12.2016; presuda nije izrečena, a kasniji postupci nisu proveravani. [2] [1]

Širi kontekst

Prema Vremenu, ugovor o osnivanju Nacionalne štedionice zaključen je 26. decembra 2001. sa osnivačkim kapitalom od 364 miliona dinara, odnosno pet miliona dolara. [3]

Jedan od razloga za osnivanje banke bila je, prema Vremenu, potreba da se servisira devizna štednja za banke u stečaju, u vreme gašenja Zavoda za obračun i plaćanje (ZOP) i prelaska platnog prometa u banke. [3]

Prema Vremenu, Nacionalna štedionica je, kao i 13 drugih banaka, krajem 2002. zaključila sa Narodnom bankom Jugoslavije ugovor o trogodišnjem besplatnom korišćenju poslovnog prostora ZOP-a uz obavezu preuzimanja dela zaposlenih. [3]

Direktor banke je 2004. izjavio da banka koristi 4,2 odsto prostora ZOP-a i da je preuzela 616 radnika, odnosno deset odsto zaposlenih u ZOP-u; to je podatak same banke. [3]

Činjenice i navodi

Nalaz Saveta za borbu protiv korupcije u prenosu CINS-a; sudski nije utvrđeno

Prema CINS-u, izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije, predat Vladi i Republičkom javnom tužilaštvu krajem 2004. i početkom 2005, navodi da je Mlađan Dinkić omogućio Nacionalnoj štedionici da besplatno koristi opremu i prostor bivšeg Zavoda za obračun i plaćanje. [2]

Nalaz Saveta za borbu protiv korupcije u prenosu CINS-a i Kurira; sudski nije utvrđeno

Prema istom izveštaju, Dinkić je banci bez konkursa dodelio isplatu velikog dela stare devizne štednje i omogućio joj druge privilegije. [2] [5]

Nalaz Saveta u prenosu Radija Slobodna Evropa (2012); sudski nije utvrđeno

Prema RSE-u, Savet je naveo i da Narodna banka nije utvrdila da povezana lica stiču kontrolni paket akcija banke i da je u jednom danu značajan iznos deviznih sredstava prešao krug između Beča, Moskve i Beograda na osnovu fiktivnog posla; navode je istraživao UBPOK, ali slučaj nije procesuiran. [4]

Navod izveštaja MUP-a u prenosu CINS-a; ocena ovlašćenja nije sudski utvrđena

Prema CINS-u, izveštaj Uprave kriminalističke policije od 31. oktobra 2014. navodi da guverner nije bio ovlašćen da zaključuje sporazume sa bankama bez prethodnih odluka saveznih ili republičkih organa. [2]

Saopštenje Tužilaštva za organizovani kriminal (RTS, Tanjug); sumnja nije potvrđena

Tužilaštvo za organizovani kriminal je od 30. decembra 2014. istraživalo osnovanu sumnju da je Dinkić, kao guverner, zaključenjem sporazuma sa 13 poslovnih banaka izvršio krivično delo zloupotrebe službenog položaja; banke su tri godine bez naknade koristile imovinu tadašnje SRJ. [1] [2]

Sumnja iz naredbe o istrazi u prenosu CINS-a; šteta nije utvrđena

Prema CINS-u, istraga je polazila od sumnje da je guverner omogućio dobit veću od 730 miliona dinara bankama, među kojima je i Nacionalna štedionica. [2]

Saopštenje Tužilaštva za organizovani kriminal; obustava istrage nije presuda

Tužilaštvo je 2016. saopštilo da iz prikupljenih dokaza (saslušanje osumnjičenog, svedoci, isprave, veštačenje) proizlazi da se u radnjama Dinkića ne stiču svi elementi krivičnog dela zloupotrebe službenog položaja. [1]

Obrazloženje tužilaštva iz saopštenja; nije sudski preispitano

Tužilaštvo je navelo i da je izmakla dobit od neplaćene zakupnine manja od zakonske otpremnine koju bi Narodna banka Jugoslavije morala da isplati zaposlenima koji su preuzeti u banke. [1]

Hronologija

  1. 2001-12-26

    Zaključen je ugovor o osnivanju Nacionalne štedionice sa osnivačkim kapitalom od 364 miliona dinara. [3]

  2. 2002

    Narodna banka Jugoslavije zaključila je sporazume sa 13 poslovnih banaka kojima je bez naknade, na tri godine, data na korišćenje imovina Zavoda za obračun i plaćanje, uz obavezu preuzimanja zaposlenih. [1] [3]

  3. 2004

    Savet za borbu protiv korupcije dostavio je Vladi i Republičkom javnom tužilaštvu izveštaj o Nacionalnoj štedionici. [2]

  4. 2012-10

    Prema CINS-u, tadašnji načelnik Uprave kriminalističke policije potpisao je zahtev za prikupljanje obaveštenja da li se Narodna banka obratila Republičkom javnom pravobranilaštvu radi mišljenja o korišćenju poslovnog prostora; pravobranilaštvo je odgovorilo da nema podataka. [2]

  5. 2013-10-08

    Dinkić je u Upravi kriminalističke policije više od četiri sata saslušan u razgovoru kao građanin i svedok u vezi sa Nacionalnom štedionicom. [5]

  6. 2014-10-31

    Uprava kriminalističke policije sačinila je izveštaj u kome se navodi da guverner nije bio ovlašćen da zaključuje sporazume sa bankama bez prethodnih odluka saveznih ili republičkih organa. [2]

  7. 2014-12-30

    Tužilaštvo za organizovani kriminal počelo je istragu protiv Dinkića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja pri zaključenju sporazuma sa bankama. [1]

  8. 2015-10-29

    Izdato je naređenje za ekonomsko-finansijsko veštačenje, koje je trebalo da utvrdi spisak poslovnih prostora i iznose zakupnine i otpremnina. [2]

  9. 2016-01

    Veštak je tužilaštvu dostavio nalaz, a Dinkićev branilac je podneo primedbe na njega. [2]

  10. 2016-12-15

    Tužilaštvo je izdalo naredbu o obustavi istrage. [2]

  11. 2016-12-26

    Istraga protiv Dinkića je obustavljena, što je tužilaštvo saopštilo uz obrazloženje da nisu ostvarena sva obeležja krivičnog dela. [1] [2]

  12. 2016-12-29

    Republičko javno tužilaštvo odbilo je prigovor Državnog pravobranilaštva na naredbu o obustavi istrage. [2]

Reakcije i javne tvrdnje

Stavovi imenovanih učesnika i navodi objavljeni u izvorima. Nisu rezultat merenja javnog mnjenja niti potvrda iznetih optužbi. Izjave su sažete; izvor sadrži njihov puni kontekst.

Mlađan Dinkić, bivši guverner i ministar finansija · Demanti

Prema Kuriru, Dinkić je pred policijom negirao da je kršio zakone i zloupotrebljavao položaj. [5]

Mlađan Dinkić, bivši guverner i ministar finansija · Odgovor

Dinkić je rekao da je Nacionalna štedionica bila državni posao sa kojim su se složili svi koji su tada bili na vlasti. [5]

Mlađan Dinkić, bivši guverner i ministar finansija · Odgovor

Dinkić je dodao da je prodajom Štedionice 2005. država zaradila sedam i po puta više novca nego što je u nju uložila. [5]

Direktor Nacionalne štedionice (prema Vremenu) · Odgovor

Direktor banke je 2004. odbacio sumnje o povezanosti akcionara i tvrdio da je poslovanje banke u skladu sa zakonom. [3]

Božidar Đelić, ministar finansija Srbije (prema Vremenu) · Nepotvrđena tvrdnja

Ministar finansija je 2004. tvrdio da su u trećoj dokapitalizaciji banke učestvovale firme za koje postoji osnovana sumnja da nemaju bonitet. [3]

Nedeljnik Vreme (novinarska analiza) · Tumačenje

Vreme je u januaru 2004. ocenilo da je pitanje, nezavisno od političkih obračuna, čijim sredstvima je banka osnovana i s kojim ciljevima. [3]

Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije · Odgovor

Vučić je 9. oktobra 2013. rekao da državni organi rade svoj posao i da je Dinkićev slučaj samo jedan od 24 sporna predmeta. [5]

Tužilaštvo za organizovani kriminal · Izveštavanje

Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da je obustavilo istragu jer iz dokaza ne proizlaze svi elementi krivičnog dela, uz ocenu da je izmakla zakupnina manja od zakonske otpremnine. [1]

Posledice i značaj

Zašto ova oznaka: Širi značaj

Slučaj se odnosi na jednu banku i na sporazume sa 13 banaka o korišćenju državne imovine; nalaz Saveta i krivična istraga otvaraju konkretna pitanja o odlučivanju guvernera, ali istraga je obustavljena bez presude, a izvori ne utvrđuju širi mehanizam, pa domet ne dostiže oznaku „sistemski značaj“. [1] [2] [3]

Urednička procena društvenog i institucionalnog dometa · pregled 2026-10-28. Kriterijumi značaja

Ljudi

Izvori ne opisuju posledice po građane; nalaz Saveta dovodi u pitanje dodelu isplate stare devizne štednje, ali posledice po štediše nisu utvrđene.

Javni novac

Istraga je polazila od sumnje o koristi većoj od 730 miliona dinara za banke; tužilaštvo je 2016. zaključilo da je izmakla zakupnina manja od zakonske otpremnine. Šteta po državu nije utvrđena.

Institucije

Narodna banka Jugoslavije, Zavod za obračun i plaćanje, 13 poslovnih banaka, Savet za borbu protiv korupcije, UKP MUP-a, Tužilaštvo za organizovani kriminal, Republičko javno tužilaštvo i Državno pravobranilaštvo.

Obuhvat i trajanje

Sporazumi sa 13 banaka o trogodišnjem besplatnom korišćenju državne imovine; postupci 2004–2016.

Uredničko tumačenje mogućih posledica, na osnovu navedenih izvora.

Savet je 2004. govorio o povlasticama jedne banke (besplatan prostor, isplata devizne štednje bez konkursa, vlasnička struktura), dok je istraga 2014–2016. obuhvatala sporazume o prostoru sa 13 banaka; saopštenje o obustavi pominje samo prostor, opremu i zaposlene, pa izvori ne pokazuju da su ostali navodi Saveta bili predmet te istrage. [1] [2] [4]

MUP je 2014. naveo da guverner nije bio ovlašćen da zaključuje sporazume sa bankama bez prethodnih odluka saveznih ili republičkih organa, a tužilaštvo je 2016. zaključilo da nisu ostvarena sva obeležja dela; izvori ne objašnjavaju kako je pitanje ovlašćenja ocenjeno u odluci o obustavi. [1] [2]

Ocene iz 2004. nastale su u jeku političkog sukoba oko banke, što Vreme otvoreno navodi; izjave iz tog perioda su stavovi učesnika sukoba i ne mogu se čitati kao nalazi organa. Obustava istrage, sa druge strane, nije oslobađajuća presuda, pa ni jedan od dva ishoda ne rešava pitanja koja je Savet postavio. [3] [1] [2]

Otvorena pitanja

  • Nije poznato da li je tužilaštvo 2014–2016. ispitivalo i druge navode Saveta (isplata stare devizne štednje bez konkursa, vlasništvo povezanih lica); RSE 2012. navodi da je UBPOK navode istraživao, ali slučaj nije procesuiran. [4] [1] [2]
  • Broj banaka se razlikuje: tužilaštvo i CINS navode 13 banaka (uključujući Nacionalnu štedionicu), a Vreme 2004. navodi Štedionicu „kao i 13 drugih banaka“. Razlika nije razrešena. [1] [2] [3]
  • Datum izveštaja Saveta navodi se različito: krajem 2004. i početkom 2005. (CINS), 2004. (Kurir) i „pre sedam godina“ u tekstu RSE iz 2012. Tekst izveštaja nije bio dostupan. [2] [5] [4]
  • CINS navodi da je Dinkić 10.01.2017. ponovo saslušan u predmetu u predistražnom postupku; izvori ne kažu da li je to povezano sa Nacionalnom štedionicom, a ishod kasnijih postupaka nije proveren. [2]
  • Podaci o prostoru i broju preuzetih zaposlenih (4,2 odsto prostora, 616 radnika) potiču od direktora banke; nije proveren njihov odnos prema iznosu zakupnine i otpremnina koje je tužilaštvo poredilo. [3] [1]

Osobe i povezani slučajevi

Veze pokazuju gde je osoba pomenuta i u kom svojstvu. Pominjanje u više slučajeva ne dokazuje zajedničko delovanje niti odgovornost. Prijave imovine potiču iz javnog registra Agencije za sprečavanje korupcije. Veza potvrđuje samo da je u registru ista osoba na javnoj funkciji; prikaz prijave nije tvrdnja o nezakonitom sticanju imovine i nije dokaz u ovom slučaju.

Aleksandar Vučić

Javna izjava

Prvi potpredsednik Vlade Srbije koji je 09.10.2013. komentarisao saslušanje Dinkića

Dokumentuje javnu izjavu da državni organi rade svoj posao i da je slučaj jedan od 24 sporna predmeta; izjava ne govori o krivici. [5]

Prijave imovine · registar ACAS ↗ Poslednja prijava · original u registru Agencije · provereno 27.10.2026.

Mlađan Dinkić

Nepotvrđen navod

Guverner Narodne banke Jugoslavije u vreme zaključenja sporazuma o prostoru ZOP-a sa bankama; osumnjičen u istrazi koja je obustavljena 26.12.2016.

Dokumentuje se funkcija, navodi Saveta i sumnja tužilaštva; istraga je obustavljena jer nisu ostvarena sva obeležja dela, a nikada nije izrečena presuda. Obustava istrage nije oslobađajuća presuda. [1] [2] [5]

Verica Barać

Dokumentovana uloga

Predsednica Saveta za borbu protiv korupcije čiji je izveštaj o Nacionalnoj štedionici predat Vladi

Dokumentuje se da je predsedavala Savetom u vreme izveštaja; nalaz je nalaz Saveta, a ne sudska odluka. [5]

Sve osobe i veze →

Istorija izmena

Datirane dopune i ispravke ovog dosijea. Potpun dnevnik: Promene u arhivi.

  1. Novi dosije

    Novi dosije: Nacionalna štedionica: nalaz Saveta o imovini ZOP-a i obustavljena istraga

    Savet za borbu protiv korupcije naveo je 2004. besplatno korišćenje prostora ZOP-a; istraga o sporazumima sa 13 banaka obustavljena je 26.12.2016. 5 izvora, 12 datiranih unosa, 8 pripisanih izjava, 3 osobe. Nastao iz liste dosije.eu (CC BY 4.0) kao traga; izvori su redakcije i institucije na koje trag upućuje.

Izvori

5 referenci. Status privatne kopije naveden je uz svaki izvor.

  1. 01

    Obustavljena istraga protiv Mlađana Dinkića

    RTS (Tanjug) · 2016-12-26

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28

  2. 02

    The case of Mlađan Dinkić: investigation without a court epilogue

    CINS (Centar za istraživačko novinarstvo Srbije) · 2017-11-21

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28

  3. 03

    Nacionalno sumnjivo lice

    Vreme · 2004-01-28

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28

  4. 04

    Hoće li vlast u antikorupcijskoj borbi udariti i na svoje?

    Radio Slobodna Evropa · 2012-10-08

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28

  5. 05

    Dinkić: Nisam lopov, majke mi!

    Kurir · 2013-10-09

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-28 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-28

Povežite svoj AI sa arhivom

Dodajte AFERE kao izvor u ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta. Asistent tada odgovara iz arhive: sa oznakom koliko je navod utvrđen, sa izvorima i linkom na dosije ili unos, umesto iz sećanja.

https://mcp.afere.info/mcp

Kako da ga dodate

  1. Claude (claude.ai, desktop i mobilna aplikacija): Podešavanja → Konektori → Dodaj prilagođeni konektor, nalepite adresu iznad i sačuvajte. Prijava nije potrebna.
  2. ChatGPT Podešavanja → Aplikacije i konektori → Napredno: uključite režim za programere, zatim Kreiraj, nalepite adresu iznad i za autentifikaciju izaberite „bez prijave“.
  3. Drugi asistenti (Claude Code, Cursor i drugi MCP klijenti): dodajte udaljeni MCP server sa ovom adresom, transport HTTP, bez prijave. Na primer: claude mcp add --transport http afere https://mcp.afere.info/mcp

Šta možete da pitate

Neka vas asistent obavesti

Asistenti koji mogu da obavljaju zakazane zadatke, na primer ChatGPT, Claude, OpenClaw ili Le Chat, mogu da prate ono što vas zanima: osobu, instituciju, grad ili vrstu događaja. Zadajte im da jednom dnevno provere šta je novo u arhivi i da vam jave samo kada se nešto desi.

„Svakog jutra proveri na AFERE da li ima nešto novo o Gradskoj upravi Novog Sada ili o hapšenjima u Novom Sadu. Javi mi samo ako ima, sa izvorima.“

Asistent može da pogreši ili da navod predstavi kao utvrđenu činjenicu. Pre nego što nešto prenesete, otvorite dosije ili unos i proverite izvor. Hapšenje, prijava i optužnica nisu presuda.

Podaci su otvoreni pod licencom CC BY 4.0, uz navođenje „AFERE (afere.info)“. Najviše 60 poziva u minutu po adresi; za veće analize: podaci/index.json · CC BY 4.0